top of page
Wellbeing

Home

-

HeNI Te Kiri Karamu

He Wahine Toa tuturu

Te Arawa

flags.png

Nō te waka o Te Arawa a Heni Te Kiri Karamu.  He wahine mana, he kaiako, he rangatira, he toa, he kaiwhakamāori, he kaiwhakapākehā.  He mea takahi e ia te huarahi kāore noa iho e takahia e te nuinga o ngā wāhine.

 

Kia tīmata ake ngā kōrero i Kaitaia.  Ko tōna whaea, ko Maraea. He mea kāwhaki ia e Hongi Hika i muri tonu mai i te kōkiritanga o Mokoia i te tau 1823.  E ai ki tana tiwhikete matenga, ko Thomas William Kelly tōna matua nō Airana. He Kāpene ia o runga i ngā kaipuke.  

 

Nō ngā hapū o Ngāti Uenukukōpako me Ngāti Hinepare a Heni.  Ka heke ia i te tohunga ahurewa o te waka o Te Arawa, i a Ngātoroirangi.

 

Ko ētehi atu ingoa ōna ko Heni Pore, ko Jane Russell, ko Jane Foley rānei.  He mea whakaako ia e Thomas rāua Anne Chapman i te kura mihingare i Te Ngae, i Rotorua.  I te mutunga iho o te kura, i matatau ia ki te kōrero Māori, ki te kōrero Pākehā, ki te kōrero Wīwī hoki, ka mutu, i riro i a ia tētehi tūranga kaiako i taua kura rā.  

 

I te takiwā o te 15 tau te pakeke, ka moe a Heni i a Te Kiri Karamu o Ngāti Rangiteaorere o Te Arawa.  Ka noho rāua ki Katikati, ā, ka puta mai ko ā rāua tamariki tokorima.

 

I tutū te puehu i ngā tau o te 1860, arā, ko te pakanga nui i Waikato i te tau 1863.  I kaha tautoko a Heni i te Kīngitanga i kitea whānuihia hoki ai ōna pūkenga whawhai. I ētehi wā, i noho ia ki te ngahere i te taha o ōna kaitautoko.  Nā wai rā, ka noho rātau ki te pā o Wiremu Tamihana Tarapīpipi e pātata ana ki Matamata, otirā, ki te wāhi i huihui ai ngā pononga o te Kīngitanga.

 

I te tau 1864, ka whawhai anō a Heni i te taha o ngā ope tauā a te Kīngi i te pā o Te Tiki-o-te-Ihinga-rangi i Maungatautari.  I muri i te hinganga i Ōrākau i te 2 o Apireira, ka tautoko ia i tētehi ope o Ngāi Te Rangi ka anga tōtika atu ai ki Tauranga, otirā, ki te wāhi i hau ai tana rongo.

 

I tū te pakanga i Pukehinahina i te 29 o Apireira, i te tau 1864.  Ahakoa te wehenga o ngā wāhine i te pā i mua i te pakanga, i whakaaetia kia noho tonu a Heni inā rā he wahine toa ia.

 

He mea tiaki e ētehi kaitiaki ngā hōia i whara i runga i te kauhanga o te riri.  I mua i te pakanga, nā ētehi kaiako mihingare o mua, nā Rawiri Puhirake rāua ko Henare Taratoa i whakarite kia tiakina te hunga i whara e kitea whānuihia ai te atawhai me te manaaki. 

Nā Heni Te Kiri Karamu ētehi wai i hoatu ki a Kānara HJP Booth me ētehi atu i whara.  (I ētehi atu kōrero, ka whakanuia kētia a Henare Taratoa). I muri mai i te pakanga, ka noho a Heni ki Mokoia, ā, i te tau 1865 ki te tau 1866 ka whawhai ia ki te kāhui Pai Mārire i Rotoiti.  I hono hoki ia ki te ope a Meiha William Gilbert Mair ki te whawhai atu ki te Hauhau i Matatā me Te Teko.

 

Ka moe a Heni i a Denis Stephen Foley ki Maketū i te tau 1869, heoi, he tangata kaikoka ia, nō reira, kāore noa iho i roa ka wehe i te tau 1870.  Ko Rotorua tana kāinga whakamutunga. I reira ia e mahi ana hei kaiwhakamāori, hei kaiwhakapākehā hoki, ka mutu, ka whai wāhi hoki ia hei hekeretari o te Mīhana Māori ki te Uniana Whakakore Waipiro o ngā Wāhine Karaitiana i Rotorua.

 

E rima whakapaparanga i kite ai ia i tana oranga i mua i tana matenga i te 24 o Hune, i te tau 1933.

Qualities: relationships, humility

Read more here:

http://tauranga.kete.net.nz/battles_of_gate_pa_and_te_ranga_1864/topics/show/1703-gate-pa-battle

http://nzetc.victoria.ac.nz/tm/scholarly/tei-CowHero-t1-body-d17.html#name-209422-mention

See a photographic portrait of Heni Te Kiri Karamu here:

https://natlib.govt.nz/records/22519890

From Rotorua Library:

Jane’s story: biography of Heni Te Kirikaramu/Pore (Jane Foley): woman of profound purpose (Alfred D. Foley)

Maori Women and the vote (Tania Rei)

Trail blazers of New Zealand: original narration (Nadoo Balantine-Scott)

Relics of Gate Pa, Pukehinahina, Historical Review, Bay of Plenty Journal of History; Volume 62, Number 1 (Fiona Kean: editor)


This entry is related to these other entries:

Hine-i-turama;

 

Sources:

https://teara.govt.nz/en/biographies/1t43/te-kiri-karamu-heni

bottom of page